U ime Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj predsjednik prof. dr. sc. Hrvoje Buljan te potpredsjednici prof. dr. sc. Ida Raffaelli i prof. dr. sc. Alen Stojanović u utorak 14. travnja 2026. u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih predstavili su Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije (u daljnjem tekstu: Nacionalni kriteriji).
Na temelju uvjeta propisanih u Nacionalnim kriterijima nastavnici na sveučilištima te znanstvenici na znanstvenim institutima zapošljavat će se na slobodna radna mjesta i napredovati na viša radna mjesta, što je utemeljeno na odredbama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti iz 2022. Nacionalni kriteriji predstavljaju ključni iskorak prema unifikaciji sustava, budući da zamjenjuju čak sedam dosadašnjih podzakonskih akata.
Važan element novog sustava čine horizontalni kriteriji primjenjivi na sva znanstvena i umjetnička područja. Horizontalni kriteriji vrednuju projektnu aktivnost, mentorski rad na diplomskim i doktorskim radovima, pisanje sveučilišnih udžbenika i znanstvenih knjiga, rad urednika časopisa te prepoznatljivost istraživačkog rada od znanstvene zajednice. Horizontalni umjetnički kriteriji vrednuju stvaranje i javno predstavljanje umjetničkog rada. Vertikalni kriteriji specifični su za pojedina znanstvena i umjetnička područja odnosno polja, a vrednuju znanstveni odnosno umjetnički doprinos pristupnika. Posebni kriteriji vrednuju nastavni, znanstveno-stručni, umjetničko-stručni doprinos te doprinos društvenoj misiji i prepoznatljivosti. Novina u sustavu je i obveza primjene horizontalnih kriterija za izbor na znanstvena i znanstveno-nastavna radna mjesta i posebnih kriterija za izbor na znanstvena radna mjesta, uz uvažavanje njihovih specifičnosti s obzirom na to da njihovo djelovanje ne obuhvaća nastavni rad.
Jedna od značajnijih novosti je i promjena fokusa s kvantitete na kvalitetu. U vremenu pojave velikog broja znanstvenih časopisa i utjecaja umjetne inteligencije na pisanje tekstova, broj objavljenih radova više nije primarno mjerilo uspjeha, već se u obzir uzima širi spektar kriterija kroz horizontalne i posebne kriterije. Ovakav model kandidatima za najviša radna mjesta omogućuje ispunjavanje određenog broja od ukupno ponuđenih sedam (za visoka učilišta) odnosno šest (za znanstvene institute) horizontalnih kriterija, čime se uvažavaju različiti razvojni putevi znanstvenika i nastavnika. Također, veći značaj dobilo je i pisanje znanstvenih knjiga i sveučilišnih udžbenika na materinskom jeziku, i to radi očuvanja i razvoja hrvatskog znanstvenog nazivlja pa se sada ravnopravno vrednuje s aktivnostima poput vođenja projekata ili mentoriranja doktoranada. Osim toga, sustavno se prepoznaje i vrednuje zahtjevan i važan posao urednika u znanstvenim časopisima. Uvažavajući specifičnosti humanističkih znanosti, vertikalni kriteriji prilagođeni su kroz kumulativno vrednovanje autorskih knjiga i širi spektar publikacija koje se vrednuju, što je bio jedan od ključnih zahtjeva tijekom javne rasprave.
Da bi se znanstvenoj zajednici omogućilo usmjeravanje znanstvenog, umjetničkog i nastavnog rada te ispunjavanje uvjeta prema Nacionalnim kriterijima, predviđen je prijelazni rok od pet godina za početak primjene ovog dokumenta. Unutar tog razdoblja, svi kandidati koji pokreću postupke napredovanja na viša radna mjesta imat će pravo izbora između starog i novog modela vrednovanja.
Stranica
